Prijeđi na sadržaj

Vatikanski vrtovi

Koordinate: 41°54′11″N 12°27′2″E / 41.90306°N 12.45056°E / 41.90306; 12.45056
Ovo je jubilarni 130.000 članak. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir "građevina".
(Primjeri uporabe predloška)
Vatikanski vrtovi (pogled s kupole bazilike sv. Petra)

Vatikanski vrtovi (talijanski: Giardini Vaticani) obuhvaćaju prostor urbanih parkova i vrtova unutar Vatikana. Površina im je oko 23 hektara čime pokrivaju više od polovice teritorija države na jugu i sjeveroistoku. Sa sjeverne, južne i zapadne strane su omeđeni vatikanskim zidinama. Vrtovi su osnovani i urešeni skulpturama i fontanama tijekom renesanse i baroka.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Staze u vrtovima

Prema tradiciji prostor Vatikanskih vrtova je posut zemljom koju je s Golgote donijela Sveta Helena kako bi simbolično sjedinila krv Kristovu s krvlju prvih kršćana, mučenika za vjeru. Vrtovi datiraju još u srednji vijek kada su sjeverno od papinske Apostolske palače zasađeni vinogradi i voćnjaci. Papa Nikola III. je 1279. preselio svoju rezidenciju iz Lateranske palače u Vatikan, okružio područje zidovima i dao zasaditi voćnjak (pomerium), travnjak (pratellum) i vrt (viridarium).[1]

Područje je na početku 16.st. tijekom pontifikata Julija II. doživjelo veću rekonstrukciju. Tada je originalni Bramantov dizajn razdjeljen na tri nova dvorišta, Cortili del Belvedere, della Biblioteca i della Pigna u renesansnom stilu.

U ranom 19. stoljeću u vrtovima se nalazio maleni zoološki vrt. Krajem stoljeća papa Lav XIII. zatražio je da se iz Afrike dovezu jelen lopatar, srna i gazele. U njemu se danas nalaze mnoge životinje poput papagaja, djetlića,[2] zmija, žaba, vjeverica, ježeva i kuna.

Danas Vatikanski vrtovi obuhvaćaju oko 23 hektra zemlje na kojima se nalaze gradske zidine, zgrade, spomenici iz vremenskog razdoblja od 9.st. pa do danas, travnjaci, cvijetnjaci i oko 3 hektara šume.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Biljni svijet

[uredi | uredi kôd]

U vrtovima se nalazi oko 6 500 biljnih primjeraka iz 300 različitih vrsta. Među njima nisu samo autohtone biljke iz Italije nego i mnoge egzotične vrste iz cijelog svijeta, poput stabala sjevernoameričkog javora, libanonskih cedrova, tasmanijski eukaliptus, kineski jasmin i drugi. Jednim dijelom su to darovi koji su uručivani papama kroz povijest.

Građevine

[uredi | uredi kôd]
Radio Vatikan i Mater Ecclesiae

Među raznolikom florom Vatikanskih vrtova nalaze se mnogobrojne zgrade i institucije među kojima su:

Vrtovi obiluju i umjetničkim djelima, fontanama, skulpturama, dijelovima antičkih stupova i sarkofaga. Kamene ili drvene klupe omogućuju odmor posjetiteljima pri penjanju na strmijim stazama. Staze su označane jednostavnim kamenim pločama i osvijetljene uličnim svjetiljkama od lijevanog željeza.

Papinski grb

[uredi | uredi kôd]
Grb Benedikta XVI.

Ispred guvernerske palače se nalazi cvjetni aranžman koji predstavlja papinski grb. Stalni dijelovi aranžmana su papinska tijara i ključevi svetog Petra koji predstavljaju apostolski autoritet, a zasađeni su biljkama trajnicama. Ostatak grba se mijenja ovisno o simbolima koje papa izabere za svoj grb.[1]

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Vrtovi, koji su podjeljeni na nekoliko zona, se nalaze pod upravom vatikanskih državnih ureda. O njima se brine 27 vrtlara[1] kojima je načelu voditelj vrtlara čiji je ured, nazvan Vrtlarev dom (Casina del Giardiniere), smješten unutar Vatikanskih vrtova.

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c (engl.)Službena stranica Vatikanskog Grada: A Visit to the Vatican Gardens. © 2007-12 Uffici di Presidenza S.C.V. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. siječnja 2013. Pristupljeno 24. veljače 2013.
  2. Pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije: Autobusna tura Vatikanskim vrtovima. © 2011 Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije. Pristupljeno 26. veljače 2013.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vatikanski vrtovi