Prijeđi na sadržaj

Piramida (arhitektura)

Izvor: Wikipedija

Piramide u arhitekturi označavaju poveće građevine oblika geometrijskog tijela piramide.

Drevne piramide

[uredi | uredi kôd]

Među drevnim piramidama najpoznatije su i najmnogobrojnije egipatske, slijede srednjoameričke, mezopotamske, kineske i indijske. Manje su poznate i manje veličanstvene piramide u Grčkoj, Rimu.

Egipat

[uredi | uredi kôd]
Piramide u Gizi

Piramida se u Egiptu kao oblik građevine razvila iz prizemne pravokutne grobnice, mastabe, nazvane prema arapskoj riječi mastaba što znači klupa. Faraona Džozera iz III. dinastije smatra se graditeljem prve stepeničaste, a faraona Snofrua iz IV. dinastije graditeljem prve kose piramide.

U Gizi se nalazi jedno, ujedno i jedino sačuvano, čudo Starog svijeta – piramide faraona IV. dinastije: Kufua, Kafre i Menkaure. Blizu je i Velika sfinga u Gizi. Samom gradnjom piramida faraonske su se grobnice premjestile iz prijašnje Sakare na visoravan Gizu.

Drevni egipatski kraljevi vjerovali su da njihov zagrobni život ovisi o očuvanju njihova tijela. Zato su mrtvi balzamirani, a mumije su se skrivale duboko ispod zemlje u unutrašnjosti ovih golemih građevina. Čak su i unutarnji hodnici zatrpavani i skrivani od mogućih pljačkaša. U grobnice je stavljana hrana i sve ostalo što je po vjerovanju Egipćana bilo potrebno kraljevima za njihov zagrobni život.

  • Kufuova ili Velika piramida visoka je gotovo 150 metara i sagrađena od oko 2 milijuna kamenih blokova. Izgrađena je oko godine 2560. pr. n. e. po nalogu faraona Kufua (Keopsa) – Snofruovog sina i nasljednika.
  • Kafrina je piramida znatno manja od piramide njegova oca Kufua, ali je pronađena u znatno boljem stanju. Sagrađena je od granitnih blokova koji teže oko nekoliko tona i crvenom bojom odražavaju kontrast s bijelim alabasternim podovima. Na njenom je vrhu vidljiv dio oplate od bijelog vapnenca. Istočna strana piramide otkriva ostatke hrama u kojem su se odvijali pogrebni rituali za pokojnog vladara. Godine 1860. francuski je arheolog Auguste Mariete našao impozantni Kafrin kip nizvodno od same piramide.
  • Osnova Menkaurine piramide, znatno manje od svojih prethodnica, prekrivena je pločama sijenita, odnosno granita vrlo visoke kvalitete. Mikerenov je pogrebni kompleks bio ukrašen mnoštvom kipova, a jedan od najpoznatijih je tzv. Menkaurina trijada koja kralja prikazuje između božice Hator i personifikacije egipatske pokrajine.

Srednja Amerika

[uredi | uredi kôd]

Neke su srednjoameričke civilizacije gradile piramide, uglavnom kao vjerska svetišta. Najveća piramida po zapremnini u Srednjoj Americi (i na svijetu) je ona u Choluli, u današnjoj meksičkoj pokrajini Puebli. Bila je posvećena bogu Quetzalcoatlu, a dolaskom Španjolaca na njenom vrhu izgrađena je crkva. Chichen Itza, majanska piramida, izabrana je među sedam novih svjetskih čuda.

Sjeverna Amerika

[uredi | uredi kôd]

U pretkolumbovskoj Sjevernoj Americi građeno je mnogo piramidalnih struktura. Najpoznatija je Monk's Mound u Cahokii, Illinois (SAD). Neki smatraju kako su ove građevine također bile namijenjene bogoslužju.

Mezopotamija

[uredi | uredi kôd]

Mezopotamci su gradili piramide zvane ziguratima. Vjeruje se da je biblijska Babilonska kula zapravo babilonska piramida (zigurat).

Oko 100 kilometara od grada Xi'an nalazi se većina kineskih piramida. Potvrđeno je postojanje 5 piramida: jedna udaljena 1 kilometar od grada Sji-đija-ca, druga je mauzolej Maolinga, treća Piramida okupljanja (Tibet), četvrta mauzolej Ćin Ši Huangdija, a peta stepenasta piramida Can-ku-čung.

Indija

[uredi | uredi kôd]

Granitni hramovi piramidalnog oblika postoje u južnoj Indiji, a izgrađene su za vrijeme dinastije Chola. Najpoznatije su: hramovi Brihadisvara, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara.

Nubija

[uredi | uredi kôd]

Piramide su sagrađene u tri nubijska grada kao grobnice kraljeva i kraljica Napate i Meroëa. Građene su po uzoru na egipatske, ali su bile manje.

Europa

[uredi | uredi kôd]
Piramida u Hellinikonu

Najpoznatija je starogrčka piramida u Hellinikonu, selu kraj Arga (Grčka). U Faliconu na krajnjem jugoistoku Francuske sagrađena je jedna piramida, a u Rimu 27 metara visoka Cestijeva piramida. Amaterski arheolog, po zanimanju ekonomist i politolog, Semir Osmanagić da je ono što se zapravo smatra prirodnim reljefnim oblikom u Visokom (BiH) zapravo ljudskom rukom sagrađena piramida koju je prekrila vegetacija.

Moderne piramide

[uredi | uredi kôd]
Walter Pyramid

Primjer moderne piramide može se naći u Parizu, ispred muzeja Louvre. Piramida s 32 kata u Memphisu (Tennessee) izgrađena 1991. bila je košarkaška dvorana. Walter Pyramid u Kaliforniji je 18 katova visoka dvorana košarkaških i odbojkaških ekipa. Hotel Luxor u Las Vegasu posjeduje piramidu s 30 katova.

Danas je gotovo jedini materijal za gradnju piramida staklo.